Hrvoje Balen: Nestaju granice i euro postaje naša valuta, tu priliku ne smijemo propustiti 

ICT sektor u Republici Hrvatskoj godišnje ostvaruje prihod od 6 milijardi eura,  trenutno zapošljava oko 50 tisuća ljudi, a plaće su 60% veće od prosjeka, govori u TOPCAST-u Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT-a i objašnjava kako se radi o  sektoru iznimno važnim za gospodarstvo Republike Hrvatske jer raste puno brže od ostatka gospodarstva te je on, kako kaže Balen, fantastična prilika za sve one koji žele napredovati, učiti i razvijati se. 

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u srpnju ove godine predstavio je Strategiju digitalne Hrvatske do 2030., odnosno 2032.. Kao ključne točke Strategije Balen ističe postavljanje ambicioznih ciljeva i stvaranje profesionalne radne snage. Vidimo koliko sektor može, samo treba dobiti podršku. U Strategiji smo prepoznali dvije brojke dosta važne za nas, a to je da do 2030., odnosno 2032. ovaj sektor može narasti na 13 posto udjela u BDP-u Republike Hrvatske. Sad smo otprilike na 5 posto, što znači da ćemo i dalje ambiciozno razvijati ovaj sektor jer smatramo da može narasti za dva do tri puta ako realno gledamo na taj potencijal.

Rekao je Balen i objasnio drugu ključnu stvar označenu Strategijom… Želimo imati osam posto ljudi koji su ICT profesionalci u našoj radnoj snazi. Zašto je to važno? Te dvije brojke su jako vezane. Bez ljudi nema ni ovog sektora na ovom sektoru. Pogonsko gorivo nisu energenti, nisu žitarice ili bilo što, nego su ljudi i ako nemamo dovoljno ljudi nećemo uspjeti. S ovom strategijom dobijamo jedan jedno čvrsto uporište za daljnji razvoj drugih politika.

Iako ICT sektor neprestano raste, i dalje kaskamo za drugim zemljama Europske Unije, a Balen pri tome ističe njihov moto “Moramo trčati brže od ostalih” i dodaje kako će samo tako postati konkurentni  za privući ljude, investicije, i klijente. U tom smislu, ističe predsjednik HUP-ICT-a, Hrvatska se mora postaviti kao dio europskog tržišta jer kako kaže, hrvatsko tržište rada više ne postoji. Strategija osim ambicioznih ciljeva mora adresirati i probleme. Prva stvar je porezno opterećenje rada. U Hrvatskoj su još uvijek neki drugi oblici prihoda, osim rada, su puno manje oporezivi pa ljudi pribjegavaju takvim stvarima. Druga stvar je investicijsko okruženje u smislu Zakona o poticanju ulaganja. Zatim imamo problem sa Zakonom o strancima koji nam također nam donosi ograničenja kod dovođenja ljudi i jako smo spori u toj birokraciji.

Hrvoje Balen u TOPCAST-u je istaknuo kako je kod drugih trava zelenija s obzirom na manja opterećenja poreza, mogu zaraditi više te im se otvaraju druge prilike. Ono što smo već nekoliko puta razgovarali s Ministarstvom financija jest da moramo rasteretiti rad u Hrvatskoj. Rad je kategorija koja je najviše oporeziva u Hrvatskoj u odnosu na bilo koje druge načine prihoda. Ljudi koji iznajmljuju apartmane plaćaju 300 kuna godišnje po krevetu. Čovjek koji dobiva neku malo iznadprosječnu plaću plati pola svoje plaće, maltene kroz razna davanja, poreze i slične stvari. I to je sigurno ova jako važna stvar.

No ipak, razvoj Hrvatske u sljedećih 10 godina je, istiće Balen, optimističan i zajedničkim snagama je moguće ostvariti ciljeve. Pa iskreno vjerujem da ovaj potencijal koji je zadan Strategijom da se može ispuniti i da možemo doći do pozicije od 13 posto udjela u BDP-u koji dolazi od ICT sektora. ICT sektor je također u transformaciji. Do sada se bavio uglavnom uslugama, dok se sada više okreće prema digitalnim proizvodima i platformama koje se lakše distribuiraju i donose veću vrijednost. Iz godine u godinu se povećava postotak onih koji rade digitalne proizvode i platforme, tako da je to put u kojem treba ići transformacije i industrije.

Za deset godin bi Hrvatska mogla postati jedna bitno drugačija zemlja, zaključio je Balen. Povećali bi broj ljudi u IT-u sa 60 tisuća na 120 tisuća. To donosi neku veću dinamiku, donosi veće uplate. Imamo veće plaće koje se automatski dižu, pa zatim dolazi do toga da ćemo imati bolje zdravstveno osiguranje, bolje mirovine, bolje neke javne servise, ali ipak ljudi uplaćuju više novaca nego sada. Rekao sam u startu da IT-evci u principu imaju 60 posto veću plaću, ali takvu plaću imaju oni koji su zaposleni u timu. Sami profesionalci i inženjeri imaju još dosta veće plaće koje ostvaruju.

Cijeli podcast s Hrvojem Balenom poslušajte i pogledajte na YouTube kanalu TOP RADIJA.