TOPCAST

Izidora Marković Vukadin: Za deset godina Zagreb vidim kao pravi dijamant turističke ponude Europe

today2022-09-27

Background
share close

Povodom Svjetskog dana turizma u TOPCAST TOP RADIJA stigla je Izidora Marković Vukadin, članica istraživačkog tima Instituta za turizam koja je istaknula kako pri promišljanju o turizmu naglasak treba staviti na održivi razvoj turizma. Marković Vukadin se osvrnula i na činjenicu da turisti u Zagrebu borave kratko, svega do dva noćenja te dodaje: “(…) To je zato što Zagreb nije dovoljno povezan sa svojim okruženjem koji nudi isto tako dovoljno zanimljivih sadržaja koji bi se mogli posjetiti, a kojima bi ishodište mogao biti Zagreb. (…)” Znanstvenica smatra kako Zagreb malim koracima ide prema tehnološkim inovacijama i spajanju u pametni grad, međutim, drži kako je za sam grad, kvalitetu življenja u gradu i turizam važno ozelenjavanje.

27. rujna obilježava se Svjetski dan turizma, a ovogodišnji slogan glasi “Promišljajmo turizam”. Marković Vukadin ističe da svi trebamo promišljati turizam te dodaje:

“(…)Upravljačka strana, sami turisti i lokalna zajednica – svi trebamo promišljati. Promišljati o perspektivama – na koji način mogu učiniti taj turizam održivijim? Na koji način mogu ja doprinijeti da turizam bude kvalitetniji i što smatram najvažnijim – kako turizam može doprinijeti lokalnoj zajednici i kako može doprinijeti meni da moj život bude kvalitetniji?”

O tome što Hrvatska treba promisliti za turizam, članica istraživačkog tima Instituta za turizam govori:

“Kada govorimo o promišljanju, svakako u budućnosti treba staviti naglasak na održivi razvoj turizma. Što bi to bio održivi razvoj turizma? To je razvoj turizma koji će nam omogućiti da u budućnosti koristimo resurse koje imamo, posebice prirodne i kulturne, ali i naš identitet (…). Kada govorimo o promišljanju turizma Hrvatske, nije dovoljno promišljati ga iz perspektive turizma. Turizam se odvija i u zajednici, odvija se kroz financijsku politiku, odvija se kroz politiku kao takvu, kroz kulturne aktivnosti i bitno je zapravo sve te sektore djelatnosti koji na neki način upravljaju i sudjeluju u turizmu, također uključiti u to promišljanje.”

Na pitanje o Vladinoj strategiji za razvoj turizma do 2030. godine, Marković Vukadin komentira kako je u strategiji s jedne strane stavljen veliki naglasak na prostornu i vremensku disperziju turizma odnosno na smanjenje sezonalnosti i pomicanje turizma od priobalnog dijela prema unutrašnosti te nastavlja:

“S druge strane, veliki naglasak je i na povećanju udjela hotelskog smještaja u odnosu na privatne smještajne kapacitete, što znači da se očekuje još određeni broj velikih strateških investicija u hotelski sektor. (…) Kada govorimo o investicijama, odlično je da imamo nove investicije. Još su poželjnije one tzv. brownfield gdje imamo područja koja su na neki način iskorištena, a sada ih želimo privesti svrsi u turizmu, dakle oplemeniti. To je onaj poželjni model kojeg bi trebalo naglašavati, ali svakako je bitno da su upitamo, posebice kad govorimo o velikim novim hotelima i hotelskim kompleksima – za koga? Već sada u Hrvatskoj imamo ogroman manjak radne snage. Domaće radne snage više nema, čak nema toliko više ni iz regije, iz BiH, Srbije (…). Sada već počinjemo uvoziti radnike s Filipina, iz Bangladeša itd.”

Marković Vukadin ističe kako uvoz stranih radnika nije dugoročno rješenje te dodaje: “Za šta će nam te investicije ako imamo strane investicije koje zapošljavaju strane radnike? Treba jako dobro promišljati gdje imamo još ljudskih kapaciteta za razvoj tog kvalitetnog turizma.”

Na temu kontinuiranog rasta privatnih apartmana, članica Inistuta za turizam kaže: (…)Trebalo bi omogućiti da i dalje imamo visoku kvalitetu ponude, ali bih rekla da je u nekim destinacijama stvarno došlo vrijeme da kažemo stop rastu broja novih apartmana. (…)Nužno je u destinacijama koje su već sada preopterećene turizmom, staviti točku i krenuti ne više u rast broja kapaciteta, nego u njihovu kvalitetu. S druge strane, imamo veliki broj kontinentalnih destinacija koje bi svakako mogle dalje razvijati privatni smještaj – i to onaj visokokvalitetni koji će sam po sebi privlačiti dolazak u takve krajeve. Mislim da je to nešto po čemu smo prepoznatljivi, da ga ne trebamo ukinuti, ali da se treba staviti malo jasnija regulacija, svakako da.”

O turizmu u Zagrebu i okolnostima koje su zadesile glavni grad, a samim time utjecale na turizam Marković Vukadin kaže: “ (…) Zagreb je potresao potres, potresao ga je COVID, potresle su ga brojne druge situacije kao što je napuštanje gradske jezgre (…) Zagreb je nebrušeni dijamant i ima veliki potencijal od Gornjeg grada koji je počeo malo živjeti kroz manifestacije i baš manifestacije su nešto što bih istaknula kao najbolji element turističke ponude grada Zagreba. Raznolike su, održavaju se u različitim dijelovima godine i u različitim dijelovima godine privlače turiste, ali isto tako imaju veliku ulogu u oplemenjivanju sadržaja za lokalnu zajednicu. S druge strane u Zagrebu imamo tu jednu oronulost centra grada koja je postala očitija s potresom i sanacija samog urbanog okruženja je itekako bitna za odvijanje održivog turizma.”

Znanstvenica se osvrnula i na činjenicu da turisti u Zagrebu borave kratko, svega do dva noćenja te dodaje: “(…) To je zato što Zagreb nije dovoljno povezan sa svojim okruženjem koji nudi isto tako dovoljno zanimljivih sadržaja koji bi se mogli posjetiti, a kojima bi ishodište mogao biti Zagreb. (…) Ono što je nužno za Zagreb jest kreiranje tematskih itinerera temeljem kojih ćemo zadržati turiste duže u Zagrebu, povećati potrošnju u konačnici i imati jedan održiviji turizam.”

O tehnološkim i zelenim inovacijama koje bi se mogle primijeniti u Zagrebu, Marković Vukadin kaže:

“(…) Grad Zagreb ide svojim malim koracima prema tehnološkim inovacijama i spajanju u pametni grad. Ono što mislim da je još bitnije za sam grad i za kvalitetu življenja u gradu, a i u konačnici turizam jest ozelenjavanje. Na stranu tehnoloških rješenja, uvijek se pokazuje da prirodna rješenja u smislu sadnje novih drvoreda, povećanje zelenih površina – imaju pozitivan učinak na sam grad kroz smanjenje, recimo, temperatura tijekom ljeta u gradu (…).”

Gdje vidi Zagreb za deset godina u turističkom smislu, članica istraživačkog tima Insituta za turizam kaže: Vidim ga kao ne nebrušeni dijamant već pravi dijamant turističke ponude Europe, pri čemu Zagreb i je često isticana kao lijepa, zanimljiva city break destinacija. Kako bismo i dalje nastavili u tome smjeru nužno je povezivanje Zagreba s dobrim avionskim linijama (…) Rekla bih da će Zagreb i dalje ostati grad bogat manifestacijama, ali isto tako grad koji će, nadam se, za deset godina biti obnovljen, bogat svojom kulturnom baštinom koja će biti prezentirana na jedan lijepi, inovativni način.”

Written by: TOP RADIO


0%