play_arrow

keyboard_arrow_right

Listeners:

Top listeners:

skip_previous play_arrow skip_next
00:00 00:00
chevron_left
volume_up
chevron_left

TOPCAST

Marko Kozjak (VeeMee): Ako želimo smanjiti CO2 emisije, moramo pogledati svoje prehrambene navike

today2022-12-02

Background
share close

Bacanje hrane za mnoge je ljude postalo navika: kupovati više hrane nego što nam je potrebno, puštati da se voće i povrće pokvari ili uzimati veće porcije nego što možemo pojesti. Upravo ove navike dodatno opterećuju naše prirodne resurse, štete okolišu i, konačno, opterećuju i naš budžet. U Hrvatskoj se godišnje baci 71 kilogram hrane po osobi, a bačena hrana svake godine uzrokuje više emisija stakleničkih plinova nego putovanje avionom. O “food waste-u”, smanjenju otpada, ali i digitalnoj sljedivosti hrane u TOPCAST-u je govorio Marko Kozjak.

Jedno od rješenja nudi portal Zero Food Waste Revolucija, u sklopu kojeg je pokrenut 14-dnevni izazov koji poziva građane da se pridruže borbi protiv bacanja hrane. Zero Food Waste Revolucija nudi praktične savjete i alate kojima možete uštedjeti novac, planirati obroke, organizirati hladnjake i smočnice te u konačnici smanjiti otpad i naučiti kako izvući najbolje iz namirnica. Ako kao kućanstvo idete u šoping, važno je da birate proizvode koje ćete konzumirati i koje ćete potrošiti. Ne kupujemo 10 kilograma krumpira ako nam je potrebno 1-1,5 kila za tih tjedan dana. Cilj je pokazati da možemo biti održivi i kako na taj način pametno kupujemo i iskorištavamo namirnice koje već imamo.

Hrvati kupuju impulzivno, ističe Marko. Kupuju se akcijski proizvodi u megalomanskim količinama koje planiramo iskoristiti. U međuvremenu dođe nova akcija, nove proizvode kupujemo, stare bacamo. Navike se, dodaje, mijenjaju od vrtićke dobi kako bi ljudi, kad postanu financijski neovisni, znali upravljati financijskim sredstvima, ali i prehranom.

Marko i njegov poslovni partner Nikola Vida 2017. otvorili su tvrtku VeeMee sa tri glavna cilja: “food waste”, CO2 emisije, ali primarno digitalna sljedivost.

Danas kad dođete u bilo koji trgovački centar, pronađete QR kod proizvoda, kliknete na njega i dobijete njegov PID – identitet proizvođača. Odmah znate koji je proizvođač u pozadini i, ako nešto ne valja s proizvodom, odmah možete direktno kontaktirati tog proizvođača i možete vidjeti sve o njemu, čime se bavi, što proizvodi. U ovom trenutku u digitalnoj sljedivosti na godišnjoj razini cirkulira 25 tisuća tona hrane iz Španjolske Hrvatske i Grčke.

70 posto povrata hrane je zbog logističkih problema – od čega je 15 posto zbog pogrešne deklaracije, napominje Marko. 16 milijuna tona hrane se vraća, a da kupac to ni ne zna. Zato je potrebna digitalna sljedivost hrane koja je dostupna svima, dodaje naš sugovornik. Cilj je da deklaracija postane digitalna kako se roba, odnosno hrana ne bi morala vraćati dobavljačima.

Šansa da ste vi konzumirali hranu koju smo mi obradili je veća od 80 posto. Godišnje obradimo više od tisuću tona svježeg asortimana hrane pa je u svim trgovačkim centrima netko uvijek zapeo s nekom hranom koju je samo trebalo prenamijeniti. Prva klasa hrane odlazi u trgovačke centre, druga u “food outlete”, a treća uglavnom u donacije.

Dosad je spašeno više od 4 500 tona hrane. To je, kako kaže Marko, na hrvatskom tržištu ekvivalent osam Ciboninih tornjeva paleta. Iako radimo sa 12 europskih zemalja i 36 dobavljača prema Hrvatskoj, to je samo djelić. Cilj je proširiti se, to je pokazatelj koliko još prostora ima.

O savjetima kako smanjiti bacanje hrane, Marko ističe kako je potrebno pogledati svoje prehrambene navike. Na temelju toga sebi napraviti jelovnik koji ne mora biti savršen, već da se osjećate ugodno. Koliko konzumiraš, toliko potroši. Na temelju referentnih podataka za koje je potrebno tjedan dana i pet minuta dnevno da ih zapišemo, otići u trgovinu i kupovati odgovorno i pametno

Možda ljudi ne percipiraju, ali trgovine sigurno neće zaustaviti nabavu dok ne vide pad potrošnje. To će dovesti do toga da će pojedini komadni proizvodi poput mini-rajčica uvijek biti skuplji nego proizvodi u rinfuzi, ali samim tim ćemo prevenirati megaproizvodnju i umanjit ćemo potrebu za CO2 emisijom. Poljoprivreda ima udio od 26 posto u ukupnoj emisiji CO2.

Cijeli podcast s Markom Kozjakom poslušajte i pogledajte na YouTube kanalu TOP RADIJA.

Written by: TOP RADIO


Previous post

Music desk

Boris Štok: „Okej je tu i tamo uživjeti se i biti David Bowie na par minuta“

Krenuo je kao frontmen 'Quasarra', višestruko nagrađivanog riječkog benda iz kojeg je izašao 2017. godine kako bi se ostvario kao solo izvođač. U tome je i uspio jer su s prvim solo albumom došla brojna priznanja, među njima i najveća glazbena nagrada u Hrvatskoj - Porin. Boris Štok, glazbenik i tekstopisac, karizmatičnim glasom ostavio je trag u TOP MUSIC DESKU TOP RADIJA, otkrio je svoje glazbene uzore i razmišljanja na […]

today2022-11-30


0%