Modna industrija jedan je od najvećih zagađivača na svijetu, a fast fashion postao je način življenja. Ipak, i dalje ima onih kod kojih odjeća živi vječno.
U Skandinaviji je postalo toliko moderno nositi second hand vintage da je zapravo sramota kupiti novo”, istaknula je Nidžara Mustafić, vlasnica zagrebačkog vintage dućana. Za TOPCAST TOP RADIJA ova poznavateljica vintage mode objasnila je zašto nije realno tjerati ljude da nose isključivo vintage, ali i otkriva koliko litara vode je potrebno potrošiti za izradu jedne majice kratkih rukava. “Stvarno ljudi – izaberite alternativu, izaberite second hand, izaberite vintage. Pogledajte što imate u maminom, u bakinom ormaru. Mijenjajte se s prijateljima, izađite na buvljake, rekla je Mustafić.
Povoljne cijene brze mode vode do začaranog kruga u kojemu stalno kupujemo nove komade odjeće jer se stari brzo istroše. Vlasnica vintage dućana objašnjava da je od 1996. godine u Europi rapidno padala cijena garderobe i da ljudi od 1996. godine kupuju i četrdeset posto više u odnosu na prošlo vrijeme te dodaje:
Tome je pridonijela i iznimno niska cijena garderobe, ali što ne smijemo zaboraviti – mi smo platili možda jednu majicu sto kuna, ali ostatak cijene te majice je platio netko drugi u zemljama Trećeg svijeta.
O trendu neponavljanja outfita, Mustafić govori:
Mislim da je tome pridonio i Instagram. Zapravo, nerijetko u Hrvatskoj mlade cure odlaze u velike high street brendove i kupuju haljine, majice ili odijela kako bi samo se slikale na Instagramu. Pri tome ni ne odljepljuju etikete i nakon toga znaju tu odjeću vraćati.
Govori Nidžara i ističe primjere predstavnica koje itekako njeguju mogućnost recikliranja svojih starih haljina.
Tu bih izdvojila definitivno Michelle Obamu i Kate Middleton. Mislim da su one lijepi primjeri žena koje si mogu priuštiti apsolutno sve, koje prodaju apsolutno sve što stave na sebe i za kojima su ludi dizajneri, a to su nerijetko dame koje po četiri, pet ili deset puta vade istu haljinu iz ormara.
Za ljude koji kupuju više nego im treba, vlasnica vintage dućana smatra da su u disbalansu sa samima sobom i društvom oko sebe.
Zdrav odnos s garderobom počinje zdravim odnosom sa samim sobom. I onda zapravo kupuješ umjerenije, kada su ti emocije namirene kupuješ manje, kupuješ ono što ti treba, rekla je Mustafić.
O tome kako brza moda utječe na ekologiju, poznavateljica vintage mode objašnjava:
Pa zapravo jako loše. (…) Malo sam se pripremala za ovaj sastanak došla do podataka gdje je 2700 litara vode potrebno da se napravi jedna majica kratkih rukava. Možete li to zamisliti? A to je dostatna količina vode za piće za dvije i pol godine. Stvarno ljudi – izaberite alternativu, izaberite second hand, izaberite vintage. Pogledajte što imate u maminom, u bakinom ormaru. Mijenjajte se s prijateljima, izađite na buvljake. To je sve u trendu, to je sve u redu i to je sve jako lijepo.
Zatim je usporedila Hrvatsku sa zapadnom Europom.
Mi kaskamo otprilike deset godina za zapadnom Europom po pitanju trendova. Engleska i Skandinavija su prihvatile second hand modu, tu vintage modu. I zapravo u Skandinaviji je postalo toliko moderno nositi second hand vintage da je zapravo sramota kupiti novo.
Nema svatko naviku kupovati u second hand dućanima. Zašto neki ljudi još uvijek odbijaju takav pristup kupovini, Mustafić govori:
Uvijek kažem – tjerati ljude da nose isključivo vintage nije realno. Zdrav miks svega bi bio idealan. Isto tako stigmatizirati ljude koje nose fast fashion – to je isto jako loše. Europa odbacuje fast fashion zato što ga je počela konzumirati prije nego Hrvatska. Doći će te stvari i ovdje, doći će ti trendovi na svoje.
O tome kako doprinijeti sporijoj modi, vlasnica vintage dućana kaže:
Pa prvenstveno ono što sam već rekla – korištenjem već postojećih stvari. Ako imate prijateljicu, organizirajte kućni buvljak. To je zapravo izvrstan način da popijete par koktela, da se malo ispričate, a i da napravite puno za planet Zemlju. Kao što smo već spomenuli, 2700 litara vode samo za jednu majicu kratkih rukava. Zamislite koliko bi mogli uštedjeti ako uzmete tri četiri rabljena predmeta i date im priliku.
