prof.dr.sc. Branko Grisogono: Mediteran, uključujući Hrvatsku zagrijava se brže od ostatka svijeta

Žao mi je da se to ostvarilo. Bio bih puno sretniji čovjek da sam bio u krivu. Nažalost, velika većina stvari su pogođene, na samom početku gostovanja u TOPCASTU TOP RADIJA rekao je prof.dr.sc. Branko Grisogono odgovarajući na pitanje o njegovim predviđanjima kretanja klimatskih promjena još prije 15 godina. Profesor atmosferske fizike govorio je o potencijalnom scenariju suživota ovog dijela Europe sa suptropskom klimom u idućih dvadesetak godina, ako se što prije ne naprave, kako je istaknuo, ‘rezovi’ koji će to spriječiti.

Profesor Grisogono smatra da se po pitanju usporavanja globalnog zatopljenja na svjetskom nivou čini premalo.

Trebamo biti ambiciozniji i brže djelovati. Ako se do kraja ovog desetljeća ne prepolove proizvodnje plinova staklenika onda ćemo svakako preskočiti zadani željeni cilj od svega 1,5 stupnjeva Celzija do kraja stoljeća u odnosu na kraj 19. stoljeća. To onda povlači teške konzekvence na prirodu i na društvo. To onda pojačava klimatsku krizu u kojoj smo dugo.

O tome postoji li scenarij u kojem će u Hrvatskoj za 10 do 15 godina klima biti tropska, rekao je:

Nećemo imati tropsku, ali bi mogli imati dominantno suptropsku klimu. Naši monsuni će biti puno slabiji, jer će južni dio Europe imati manjak oborine, a sjeverni dio Europe će imati blagi višak u odnosu na zadnjih 50, 100 godina prema sredini ovog stoljeća. To je za srednju, zapadnu i sjevernu Europu jako dobro. (…) Kod nas ide jače zagrijavanje, a manje dopuštamo vlage.

Mediteranska klima u ovom dijelu Europe mogla bi postati povijest. Kada bi se to moglo dogoditi, znanstvenik je objasnio:

Ako se nastavi ovom globalnom planetarnom politikom – za dvadesetak godina. Sredinom ovog stoljeća. Moraju se napraviti brzi rezovi što prije tako da se to spriječi.

Klima se rapidno mijenja, rekao je Grisogono te nastavio:

Klimatski sustav ima sve više energije i pomaknut je iz svoje početne ravnoteže. To je nekad značilo četiri godišnja doba, normalne raspodjele toplo hladnog, oborine, suše i poplave su bile rjeđe. Naravno da su se događale velike poplave, ali njihova čestina je bila manja. To se sada jako izmijenilo i klima sada traži svoju novu ravnotežu i pronalazi ju tako da pojača ljeta i da se jesen i proljeće ‘razmažu’ i da nekad traju jako kratko, a nekada budu jako duga. Ova će zima vjerojatno umjesto tri mjeseca imati recimo dva do tri neuredno raspoređena tjedna.

O tome je li točno da se Europa zagrijava brže od ostatka svijeta, profesor je rekao:

Jedna je od najbržih. Skupa s Europom je Arktik. To je zbog neravnomjerne raspodjele kopna i mora. Sjeverna hemisfera ima više kopna nego mora, a kopno ima manji toplinski kapacitet pa brže podiže temperaturu. Treba nam puno više vremena da zagrijemo, recimo, vodu nego pijesak. Na kopnima imamo brže izmjene. Mi smo ovdje izloženi Atlantiku, golfskoj struji koja donosi toplinu iz Meksičkog zaljeva u Europu, zatim Sahara, najveća pustinja na svijetu nije jako daleko odavde itd. Arktik, zato što je okružen kopnima, a sam je na moru i tu idu najbrže promjene, a u samoj Europi je Mediteran, uključujući i Hrvatsku i mi se zagrijavamo brže od prosjeka svijeta.