Hoće li i ovo ljeto biti iznadprosječno toplo, zašto razumije ljude koji se ljute na pogrešnu vremensku prognozu, kako se svatko od nas može boriti protiv globalnog zatopljenja te kako je postao dio hrvatske pop-kulture otkriva poznati hrvatski meteorolog Zoran Vakula u novom TOPCAST-u. Saznali smo kakvo je njemu vrijeme najdraže ali i koju glazbu živi.
Poznati hrvatski meteorolog za početak podcasta prognozirao je predstojeće ljeto. “Sve prognoze već mjesecima unaprijed upućuju na vrlo veliku vjerojatnost, gotovo je sigurno da će i ovo ljeto, razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza, biti toplije od prosjeka. To ne znači da nećemo imati hladnijih razdoblja kakvi smo imali nedavno. Hladnija razdoblja će biti rjeđa i manje dugotrajna od onih iznadprosječno toplih. S tom prognozom valja očekivati i pojavu toplinskih valova koji mogu utjecati na zdravlje. Ništa neobično, ali neugodno kad se dogodi. To su one temperature kod koje se pojavljuju tegobe kod određene vrste bolesnika.”
Kada možemo očekivati prvi toplinski val, Vakula kaže da ga ne vidi tako skoro. “Prognoze upućuju na zatopljenje ali ne iznimno visoke vrijednosti. Nadam se da će se dogoditi u onom najtoplijem dijelu godine, a to je srpanj i kolovoz.”
Nažalost, ističe Vakula, tuče su svakoljetna pojava u našim geografskim širinama, a bit će i tornada. “Olujno nevrijeme se pojavljuje kad na pregrijanu podlogu dolazi vlažniji, nestabilniji i hladniji zrak. Tada dolazi do vertikalnih razvojnih procesa, tzv. kumulonimbusa u kojima ima svega pa čak i tuče. To je pojava koju ne možemo spriječiti. Možemo očekivati i tornada, ali u smislu pijavica. Sličan je fizikalni proces nastanka. Ne smijemo se iznenaditi ako ih bude jer je to sasvim uobičajena pojava, pogotovo u primorskom dijelu Hrvatske gdje imamo morsku površinu i ogroman rezervoar topline. Pijavice su moguće i na kopnu, ali se pojavljuju rjeđe.”
Vakula je objasnio i zašto su riječi “vjerojatno” i “moguće” sastavni dio vokabulara meteorologa: To nam je u opisu posla. To je prognoza, to nije analiza ili dijagnoza. Kada bismo sto posto znali što se događa ili što će se dogoditi tada to ne bismo zvali prognoza. Ona u svom opisu ima vjerojatnost. Što je dan prognoze bliži trenutku prognoziranja, vjerojatnost je veća. To ne znači da ne možemo prognozirati tri mjeseca unaprijed, ali ne po danima, već po mjesecu.
Zoran Vakula i Nik Titanik šire svijest o klimatskim promjenama te su do sada zajedničkom suradnjom izdali tri meteoslikovnice, a u planu ih je još nekoliko. Cilj je pojasniti osnovne meteorološke termine mladima, odnosno djeci, Ciljana publika su starija vrtićka dob i niži razredi osnovnih škola. Ono na što sam posebno ponosan je što je slikovnica “Sunčana” postala kazališna predstava.
Za kraj gostovanja otkrio je kako se svatko od nas može boriti protiv globalnog zatopljenja. Mi smo mali igrači. Ono što ne želite da drugi čine vama, ne činite vi drugome – to se odnosi i na prirodu. Ono najjednostavnije što možemo raditi je odlaganje otpada. Hajdemo mi mali početi raditi te najmanje stvari, recimo smanjiti temperaturu tijekom zime u stanu, ne otvarati prozore nego smanjiti toplinu radijatora. Umjerenost u svemu, pogotovo u potrošnji energije – mislim da bi nas to moglo spasiti.
Cijeli podcast sa Zoranom Vakulom pogledaj i poslušaj na YouTube kanalu Top radija.
https://www.youtube.com/watch?v=qaGCS7dOuqo
